Moj prvi nesuđeni let i naše prvo polijetanje

       Da malo sletimo na trdo iz prvoaprilske zajebancije u prošlom postu.

       Moj prvi nesuđeni let je završio prije nego je počeo. I sreća da je bilo tako. Bio sam još u jastučiću i majka je htjela iz Pule u Zagreb da posjeti mog oca koji je kao avijatičar! služio 2,5 godine vojnog roka na Borongaju. Kako su to onda bile putešestvije vlakom ili busom od dva dana i loše vrijeme mat je odlučila letjeti do Zagreba. Kada je došla na šalter, čovjek ispred nje je kupio posljednju kartu. Nikakove molbe ga nisu omekšale i ništa od našeg leta.                                                                                                                        Brzo nakon polijetanja aviona Ju-52 u želji da pretekne olujne oblake kapetan Boža Miletić 29. lipnja 1951. velikom brzinom juri od Rijeke prema Zagrebu. Uvjeren je da će sa svojom Julkom koja juri 150 km/h uspjeti pobjeći nepredvidivom olujnom nevremenu nad Kvarnerom. No, žestoki udar oluje koja je toga dana harala jačinom od 200 kilometara na sat oborila je avion na brdo Ostra u podnožju planine Risnjak. Poginulo je svih 15 putnika i članova posade. I tako sam ja ostao jedini preživjeli jedne od najgorih avionskih nesreća u Hrvatskoj.

      Draga i ja smo često ležali na plaži i gledali avione visoko gore na plavom nebu. Zamišljali smo kako mora biti lijepo tako letjeti. Pokušavali smo zamisliti kako se osjećaju ljudi visoko gore iznad nas i što doživljavaju. Mislili smo čak da se ukrcamo barem na kakav turistički let iznad Rijeke, samo da osjetimo visinu. I upravo zbog toga bilo je prelijepo prvo polijetanje. Uzbuđeni  i bez straha čekali smo prvo odvajanje od tla. Bilo je prekrasno.

         Mislim da je zgodno napisati koju sam patku Dragoj servirao dok se avion uspinjao. Zadivljeno je gledala kroz prozor, a ja sam joj prišapnuo: Kontrola! Ne razmišljajući, Draga je iz torbice izvukla pasoše i karte i tako ih držala iznad glave, pogleda i dalje uprtog kroz prozor i mahala da ih stjuardesa pogleda. Tek kada je vidjela kako se podmuklo smijem shvatila je zajebanciju, Kontrola karata u avionu!!!